Prema naredbi Ministarstva poljoprivrede RH 20.08.2014. mole se kupci da proizvod KRALJEVSKI MED vrate na mjesto kupnje i da isti više ne konzumiraju. opširnije...

Arrow up
Arrow down
Listopad 25, 2014
  • Pčelinji otrov

    Pčelinji otrov stvar proizvode mlade pčele u prva dva tjedna života. Nakon što ga proizvedu otrov se nalazi na zatku pčele gdje ostaje do kraja njenog životnog ciklusa ili do situacije kad se pčela mora braniti pa ga preko žalca ispušta na neprijatelja. U  vrećici -spremniku otrova se nalazi oko 0,3 do 0,5mg pčelinjeg otrova vrlo složenog kemijskog sastava.

    Više +
  • Listopad (lat. October)

    U listopadu se rađaju posljednje pčele iz ovogodišnjeg legla, matica prestaje polagati jaja i te pčele uz one iz rujnja i kolovoza preživljavaju zimu i kao takve bitne su za opstanak zajednice jer u proljeće upravo te pčele brinu o novim pčelama koje se rađaju u proljeće. U listopadu pčele radilice raspoređuju hranu kako bi je najlakše koristile kad formiraju zimsko klupko, te zatvaraju sve pukotine propolisom.

    Više +
  • Crveni kupus s medom i kimom

  • Uzimljavanje pčela

    Pčelar mora o tome voditi računa već na početku kolovoza o ovim uvjetima jer već tada u pčelarstvu počinje nova pčelarska proizvodna godina.

    Više +
  • Čaj od meda i limuna

  • Bakterije iz meda moguća alternativa za antibiotike?

    Med se kao proizvod koristi protiv infekcija tisućljećima, prije nego što je med bio onakav kakvim ga poznajemo danas i kakav susrećemo na policama trgovina.

    Više +
  • MATICA – OSMJEH NA LICU

  • O pčelama ukratko

  • Smanjena proizvodnja podiže otkupne cijene meda!

    Katastrofalne vremenske prilike utječu i na proizvodnju meda. prema nekim procjenama meda će u odnosu na najbolje sezone biti u ponudi najviše trideset posto, što također ističe opasnost od izostanka kvalitetnog domaćeg meda.

    Više +
> <
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9

The Best bookmaker bet365 Bonus

load more hold SHIFT key to load all load all

Za svjetske koncerne poput Bayera, Monsanta, Duponta ili Syngenta kontrola uzgoja prehrandbenih namirnica je od presudne važnosti za opstanak. Za ljude obične smrtnike. ali i poljoprivredne proizvođače opstanak je zdrav razum i nekorištenje pesticida.

Kad se male pčele slože, sve se može!

Utjecaj svjetskih farmaceutskih tvrtki i proizvođača pesticida te njihovih lobista je ogroman, nemjerljiv i nedostižan za obične smrtnike. Oni još uvijek opstaju samo zahvaljujući informacijama i udruživanjem u vlastite mreže. Francuski industrijski proizvođač sjemena Graines Baumax je svojevremeno po recepturi firme Mosanto u Americi, pokrenuo tužbu sa spontano nastalom mrežom poljoprivrednika Kokopelli koja među svojim članovima razmjenjuje vlastitih sjemenke raznih vrsta plodova. Mreža poljoprivrednika je raspolagala vlastitim netretiranim i zdravim sjemenom od više od 460 vrsti biljaka, ali koje nisu nigdje upisane kao " službeno priznate i dopuštene vrste". Koncern je tako tu zadrugu tužio zbog nedopuštene tržišne utakmice na 50 tisuća eura i tražio zabranu poslovanja za tu mrežu poljoprivrednika.

cvatnja i pčeleSmjernice Europske unije načelno zabranjuju seljacima da sami proizvode sjemenke iz starih vrsta biljaka i da ih prodaju drugima, ako te vrste nisu službeno priznate i upisane u katalog vrsta, tvrdio je industrijski proizvođač. Ali mnoge od tih vrsta voća i povrća su seljaci već generacijama uzgajali na svojim zemljištima i prodavali plodove na tržnicama, makar se nitko nikad nije potrudio pokrenuti skup i zahtjevan postupak službenog priznavanja i upisa u katalog. Europski sud je ipak vođen zdravim razumom odlučio kako ova sporna smjernica Europske unije zapravo ne sprečava seljake da ipak uzgajaju što hoće. Dakako one ne spriječavaju ni obične ljude da jedu što žele, a većina njih ipak želi zdravu hranu kakvu su jele generacije prije njih i živjele potpuno zdravo.

Iako se u studijama brojnih najjačih  svjetskih znanstvenih časopisa pa tako i Science, navodi da izloženost niskim razinama neonikotinoida može imati vrlo štetne učinke na brojnost pčela i pčelinjih zajednica (Henry M. Et al. 2012, O’Connor P.R. et al. 2012) oni nekako uvijek uspiju zaobići Zakone te dospijeti do poljoprivrednih proizvođača. Novac kažu ne poznaje granice, ako pritom čak i ubija biotehnološke moćne koncerne to nimalo ne zabrinjava. Zarada je "zakon" i na prvom mjestu.

Stanovnici velikih gradova, najveći potrošači, najčešće nisu ni svjesni na koji se način uzgaja hrana koju kupuju. Oni imaju predodžbu da se voće i povrće uzgaja u idealnim prirodnim romantičnim uvjetima, uz što nižu cijenu im je presudan izgled pa makar i nerealan. Takva hrana najčešće se uvozi iz zemalja u kojima je dozvoljena sadnja genetski modificirane hrane s neograničenom upotrebom kemijskih sredstava. Bez kemijskih sredstava u stvari takva hrana niti ne može rasti u što su se na vlastitoj koži uvjerili nažalost prekasno i brojni farmeri ali i kupci širom SAD-a koji su postali robovi 21. stoljeća moćnih nezasitnih biokemijskih industrija.

Zemlje najveći proizvođači GMO usjeva kasno-prekasno su shvatile kako današnje GMO sjeme otporno na prirodne štetnike ne uspjeva i ne raste kao staro prirodno sjeme bez kemijskih sredstava. Srećom potrošači su shvatili kako ti proizvodi izgledom "idealni" u stvari nemaju okus kakav bi trebali imati, kakav imaju stare prirodne sorte koje nisu genetski modificirane.

Europski sud je srećom utvrdio da mnoge od takvih sorti već spadaju u vrste koje su "ugrožene od izumiranja" i koje imaju tipična, lokalna obilježja. A za takve vrste voća i povrća i smjernica Europske unije poljoprivrednicima dozvoljava uzgoj i prodaju čak i bez službenih certifikata nadležnih službi.S druge strane potrošaće ne zanima da li voće koje oni žele raste brže i kako ono izgleda nego kakav ono ima u stvari okus. Cijena usprkos recesijama koje izazivaju upravo velike korporacije nije u pitanju, zdravlje i okus su opet u modi i na prvom mjestu.

Zdravstveno ispravne namirnice mogu rasti samo sa oprašivačima, nikako i nikad sa kemijskim sredstvima koje ih ubijaju kao što i ubijaju sam okus. Hrvatski pčelari, ali i sve veći broj educiranih poljoprivrednika, sve veću brigu vode kako se boriti protiv onih korporacija koji im ubijaju pčele, za sada informiranjem svojih potrošača jer:

KAD SE MALE PČELE SLOŽE SVE SE MOŽE! Sa pčelama, a ne pesticidima, do većih i boljih prinosa!

Za američki javni radio NPR provela agencija Thomson Reuters provela je na više od 3.000 ljudi istraživanje da li razumiju što je to GMO hraba. Samo 1/4 ispitanih je razumijela što je to. 9 od 10 ispitanih se složilo da sva GMO hrana treba nositi oznaku GMO, ljudi žele znati što jedu. Znate li vi što jedete, kako se uzgaja hrana koju jedete, porijeklo, koliko je stara i slično?

  • Medovina vino od meda je pored medene rakije vjerojatno jedno od najstarijih alkoholnih pića koje je čovjek konzumirao. Najstariji arheološki
    Više +
  • Ljudi često pogrešno krive sve vrste cvijeća odnosno njegovu pelud za sveprisutne i sve raširenije alergije. Budući da se najveći
    Više +
  • Ocat poput mnogih drugih boljih ili lošijih proizvda otkriven je prema staroj legendi u stvari sasvim slučajno. Naime vino koje
    Više +
load more hold SHIFT key to load all load all

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme

Kako nastaje šećer...

kako nastaje šećer

Znate li da ...

Znate li da ...