Registracija

prehrana pčelaMedonosne vrste pčela su vegetarijanci. Prirodna hrana odraslih pčela medarica je pelud i nektar kojeg sakupljaju u prirodi obilazeći najrazličitije vrste biljaka, neke više neke manje te naravno med. Med i pelud hrana su pčelinjoj matici te radilicama u vrijeme zimskog mirovanja unutar klupka te kada okolno bilje ne medi.

U današnjem komercijalnom pčelarstvu gdje svaki pčelinjak bez obzira na njegovu veličinu mora imati svoju ekonomsku računicu to ponekad nije dovoljno. U razdobljima kada su količine nektarnih paša male i nedostatne pčele će početi u većoj mjeri sakupljati sokove prezrelog voća ili sokove koje proizvode neke vrste biljnih ušiju i kao takve nakon sakupljanja ih preraditi i deponirati u saće unutar košnice. I to je naravno med visokovrijedna namirnica, međutim za potrebe opstanka pčelinjih zajednica preko zime ili odgoja mladih pčela takav med nije prikladan za ishranu i može stvoriti kod pčela ukoliko nema drugih izvora određene probavne smetnje pa čak i ukoliko pčele uđu u zimski period na takvom medu može prouzročiti gubitak zajednice.

Prehrambene potrebe pčela:

Medonosna pčela treba u svojoj prehrani proteine (amino kiseline), ugljikohidrate (šećer), lipide (masne kiseline, steroli), vitamine, minerale (soli), i vodu, te hranjive tvari da bi pčele imale optimalnu prehranu moraju uvijek biti u prehrani u određenim kvalitativnim i kvantitativnim omjerima.

Zašto treba hraniti pčele:

Pčelari u praksi prihranjuju pčelinje zajednice kako bi ih držali u optimalnom broju unutar zajednice zbog: intezivnijeg prikupljanja nektara, oprašivanja poljoprivrednih nasada, proljetno/ljetne podjele zajednica, uzgoja pčelinjih matica i naravno zbog boljeg i adekvatnijeg uzimljavanja. U novije vrijeme zbog sve češćih upotreba pesticida u suvremenoj poljoprivredi prihranjivanje se vrši i zbog nadoknade nastalih šteta unutar zajednica nakon tretiranja poljoprivrednih površina.

Proteini i aminokiseline:

Pčele radilice stare 1 do 14 dana proteine konzumiraju iz peludi koje pčele radilice unose u košnicu. Pčele stare  od 1 do 8 dana proteine dobiju iz hrane koju proizvode mlade pčele, mješavine žljezdanih sekreta, peludi, meda. Ličinke i pohranjeno u digitalnom arhivumatica proteine crpe iz matične mliječi koju luče mlade pčele radilice stare od 5 do 15 dana. Količina tj. postotak amino kiselina i proteina koji je potreban za normalan razvoj legla i matice nije poznat ali je zato istražen kemijski sastav matične mliječi. U prvih 5 - 6 dana odrastanja pčele troše velike količine peludi i na taj si način osiguravaju normalan razvoj. U slučaju da bi taj dio prehrane izostavili i ne bi konzumirale dovoljne količine proteina i amino kiselina njihove žlijezde neće se u potpunosti razviti. Matična mliječ i pelud osiguravaju im adekvatan rast i razvoj. Potrebe za tom vrstom prehrane smanjuju se kod pčela radilica od desetog do četrnaestog dana života. Nakon toga sve osnovne sastojke potrebne za normalno funkcioniranje dobijaju iz nektarnih vrsti meda.

prosječan sastav meda

Ugljikohidrati:

Ugljikohidrati su rasprostranjeni u prirodnoj prehrani pčela i one ih koriste uglavnom za proizvodnju energije. Neke ugljikohidrate pčele mogu probaviti i konzumirati, sa nekima imaju problema prilikom probave, a neki su im čak i vrlo opasni po zdravlja - otrovni.  Odrasla pčela napreduje sa glukozom, fruktozom, saharozom, maltozom, trihilozom i melesitzom (vrste šećera), ali ne koriste rhaminozu, ksilozu, arabinozu, galaktozu, manozu, laktozu, rafinozu, dekstrin, odnosno inzulin. Razlike u korištenju ugljikohidrata između larve i odrasle jedinke se javljaju zbog nedostatka odgovarajućih enzima.

Vitamini:

Vitamini su između ostalog sastavni dio meda i prehrane svake pčele. U trenucima kada pčele počinju proizvodnju matične mliječi za potrebe mladih ličinki i matice, potrebna im je hrana bogatija vitaminima. Za kvalitetan uzgoj legla treba ju im vitamini C i B kompleksa B kompleksa: tiamin, riboflavin, nikotinamid (nijacin, nikotinska kiselina), piridoksin, pantotenat (pantotenska kiselina), folne kiseline, i biotin.

higjenske pojiliceVoda:

Vodu pčele prvenstveno koriste kao otapalo za guste vrste meda, kao sredstvo za održavanje idealnog postotka vlažnosti unutar košnice, a pomoću nje održavaju također i optimalnu temperaturu legla.  Količina vode koju trebaju pčele i koju će prikupiti ovisi o vanjskim temperaturama zraka, relativnoj vlažnosti, snazi same zajednice te količini legla koju uzgajaju u datom trenutku. Higjenske pojilice na vašem pčelinjaku neka imaju tijekom dijela dana hlad, ako je moguće neka niti ne budu izložene direktno na suncu kako se voda ne bi pregrijala. (vidi slika desno)

Minerali:

Minerali potrebni u prehrani ljudi i drugih kralježnjaka (natrij, kalij, kalcij, magnezij, klor, fosfor, željezo, bakar, jod, mangan, kobalt, cink, nikal i) potrebni su i nekim vrstama kukaca. Pelud koju prikupljaju medonosne pčele sadrži sve te vrijedne minerale, a neki od njih neophodni su za normalan razvoj pčela.

Dopunska prehrana pčela:

U rano proljeće, kada pelud i nektar nisu pčelama još dostupni ili su im dostupni u neadekvatnim količinama te u djelovima godine kada je zbog manjeg lučenja nektara u biljaka pčele nemaju dovoljne količine hrane dodatno kvalitetno prihranjivanje može imati važnu ulogu u napretku  i opstanku pčelinjih zajednica u modernom načinu pčelarenja. Smanjenjem unosa nektara i peluda matica instinktivno smanjuje zalijeganje jajašca što bi kod dugotrajnijeg takvog razdoblja moglo rezultirati značajnijim padom populacije u zajednici. Takve situacije smanjuju broj pčela i u prirodnim zajednicama bez obzira na prikupljene zalihe meda. To se dešava za vrijeme velikih ljetnih sušnih razdoblja, u rano proljeće kada duže vrijeme pada kiša i slično.

Dopunski proteini u prehrani pčela:

proteiniČovjek je odavno tražio biljni ili životinjski proizvod koji bi bio adekvatna i potpuna zamjena za prirodnu cvijetnu pelud. Iako u prirodi možemo pronaći brojne namirnice sa određenim proteinima nikad ni jedna nije adekvatno zamijenila prirodnu pelud koju pčele prikupljaju sa biljaka.  Neke će proteinske namirnice uspješno poboljšati prehranu pčela i osigurati nastavak razvoja zajednicama u vrijeme nestanka prirodnih izvora.

Sojino brašno primjerica kao i pivski kvasci dodavani u kombinaciji ili pojedinačno pčelama su ukusan obrok koji sadrži proteine i amino kiseline, lipide, vitamine, minerale potrebne za razvoj i reprodukciju pčelinje zajednice. Kvasci i sojino brašno davani pčelama kao pogača ili u suhom stanju unutar hranilica mogu biti "umjetna" hrana pčelama kada nema adekvatnih unosa iz prirode.

Korištenje šećera u prehrani pčela ovisi idjelomično o samoj nabavnoj cijenii. Saharozni sirupi iz šećerne trske ili  šećerne repe primjerice sa dodavanjem proteina mogu se pretvoriti u pogače koje zadržavaju isto svojstvo tijekom dužeg remenskog razdoblja. Isto se može pripremiti naravno i sa medom, još i bolje, međutim sama cijena meda u odnosu na šećer određuje i diktira uvijete prehrane kod pčela u suvremenim pčelinjacima. Osim toga sa medom ukoliko se radi pogača ili sirup mogu se prenjeti bolesti dok kod šećernih sirupa to nije slučaj.

Dodatak cvjetne peludi pogačama ili sirupu od 10 - 12% poboljšava kvalitetu i količinu esencijalnih hranjivih tvari koje su potrebne da bi pčele održale vitalnost.

Nikad, baš nikad  ne koristimo med ili pelud oboljelih kolonija jer možemo napraviti kontra učinak te pčelinje zajednice ili oslabiti ili potpuno uništiti.

Dodavanje lijekova u prehrani:

Lijekovi za kontrolu ili bolesti probavnih smetnji kod pčela mogu biti uključeni ako je potrebno u pogače ili sirup dopunske prehrane. Lijekove nikad ne stavljamo u proizvodne zajednice minimalno 5 tjedana prije glavne medonosne paše. Sredstva za prevenciju bolesti nozemoze dajemo kao dodatak u bilo kom obliku ili pogači, sirupu ili preko čiste cvjetne peludi.

Dopunski ugljikohidrati u prehrani pčela:

Pravilnim pristupom pčelinjim zajednicama pčele će uvijek imati dostatne količine hrane bez obzira na godišnje doba i na lučenje nektara kod biljaka. Ponekad se za hranu zbog vremenskih utjecaja mora pobrinuti i pčelar vlasnik pčelinjaka. Uzgoj mladih pčela iziskuje kod pčela stalnu prisutnost dostatnih količina hrane. Sirupi napravljeni od šećera šećerne repe, šećerne trske ili tekući glukozni sirupi koje dobijemo u tekućim oblicima zadovoljavajuća su zamjena kod ishrane pčela.

prihrana pčela šećerom

Priprema i hranjenje pčela:

Mjere predostrožnosti prilikom hranjenja:

  1. hraniti pred hraj dana kako bi se smanjila mogućnost grabeži
  2. smanjiti leta na košnicama
  3. što manje uznemiravati pčele

Prihrana suhim šećerom:

Suhim šećerom prihranjuju se pčele kada iz opravdanih razloga treba dati pčelama prihranu krajem zime, a prerano je za davanje šećernog sirupa. Šećer se daje pčelama na preokrenutom poklopcu kojeg stavljamo na najgornji nastavak. Neki pčelari stavljaju prazan nastavak i zatim šećer stavljaju direktno na satonoše (vidi crtež 2 desno)

Kod ovakve prihrane mogućnosti za pojavom grabeži su minimalne, mnogo manje nego prilikom prihrane šećernim sirupom koju možemo obaviti na identičan način.

Opskrba pčelinje zajednice vodom:

Voda mora biti dostupna pčelama u svakom trenutku! Nedostatak vode kod pčela negativno utječe na ponašanje, prehranu, fiziologiju, uzgoj legla itd. Bez obzira imamo li u blizini prirodan izvor vode ili ne pčelinjim zajednicama u suvremenom pčelinjaku moramo osigurati stalan pristup pitkoj vodi preko higijenskih pojilica. Pčelar čije pčelinje zajednice uvijek imaju adekvatnu i pravovremenu prihranu sa stalnim pristupom pčelama do vode imat će na pčelinjaku uvijek jake i zdrave pčelinje zajednice.

Reference:
Barker, RJ 1977.Toksičnost ugljikohidrata i peluda za pčele
Iva Karlović: Određivanje šećera u medu
 
 

Pročitajte još i: Prihrana medonosnih pčela

Mnogi pčelari zadnjih godina okranuli su se ka prihrani pčela fruktoznim sirupom, pritom ne znajući ili ne razmišljajući o tome kako je isti proizveden od genetski modificiranog kukuruze firme Mosanto a koji je dodatno najvjerojatnije tretiran Bayerovim za pčele vrlo štetnim i pogubnim neonikotinoidnim insekticidima.


 

 

 

Novosti

  • Aktivnost gena pčela sa i bez meda

    Pčelari pčelama sve više daju kao zamjenu za ukraden med saharozu ili fruktozne kukuruzne sirupe, posebno u godinama kakva je ova i zimama kakvu smo imali, kad su zalihe vrlo "mršave-tanke". Ta praksa došla je pod povećalo istraživanja u cilju rješavanja misterija nestanka pčela, međutim, ta povezanost iako ima naznaka još uvijek nije u potpunosti objašnjena. Neki znanstvenici sumnjaju da je neadekvatna prehrana između ostalog krivac za pad broja pčela u svijetu.

    Opširnije...  
  • Dani meda u Valpovštini

    U Bizovcu 19. i 20. 7. 2014. godne će se održati 6. regionalna manifestacija - "Dani meda u Valpovštini" u organizaciji Udruge pčelara "Valpovština".

    Opširnije...  
  • Uzroci gubitaka pčela ne leže u Apiguardu

    Kako su nam se javili neki zabrinuti pčelari povodom većeg pomora pčela tijekom zime u Sloveniji

    Opširnije...  
  • 13 fascinantnih činjenica o pčelama

    Pričaju ljudi već tisućama godina kako je  13 čudan broj, nekima sretan nekima nesretan, pa eto objavit ćemo baš 13 fascinantnih činjenica o pčelama koje možda niste znali.

    Opširnije...  
  • Med i kanabis

    Što napisati o medu a da već moguće niste čuli? Prije otkrića penicilina med i njegova svojstva su se koristila u cijelom svijetu. Da ima antibakterijska svojstva već i lastavice na grani znaju. Da ima protuupalna svojstva uvjek se sjetite bar onda kad obolite. Sve veći broj lječnika danas više ni ne osporava njegova svojstva pa se on polako vraća na svoje zasluženo mjesto kako u prehrani tako i medicini.

    Opširnije...