Registracija

košnica u snijeguTri su najvažnija uvjeta za dobro i pravilno uzimljavanje pčela. Da pčele osobito u u našim kopnenim krajevima mogle dobro prezimiti, treba unutar pčelinjaka ispuniti uglavnom tri najvažnija uvjeta:

  1. jaka zajednica s dobrom maticom
  2. dovoljne zalihe kvalitetne hrane
  3. pravilna ventilacija košnice

Pčelar mora o tome voditi računa već na početku kolovoza o ovim uvjetima jer već tada u pčelarstvu počinje nova pčelarska proizvodna godina. O ovim uvjetima ovisi kako će pčele prezimiti i direktno ovisi o dobivanju što većeg prinosa u idućoj godini.

Jaka zajednica u kolovozu zaposjeda jedno desetokvirno široko nisko plodište i medište, odnosno polumedište. To je po prilici 30.000 pčela. Zajednice na 8- 10 okvira su srednje jake čak i slabo srednje, dok su one na 6-7 slabe. Slabe zajednice zna li pčelar što radi mogu se uzimiti ali je preporuka pripojiti ih srednje jakima kako bi se dobile jake kod uzimljenja.

Do sredine kolovoza prođe velika većina glavnih paša na kojima se pčele istroše. Nema li nakon toga dovoljnih količina peluda, takva će se jaka zajednica do zime znatno smanjiti. Zato se vađenje peludi tada ne preporuča, odnosno u tom slučaju prekida. Ako i uz povoljnu peludnu pašu matica slabije zalježe iz ovog ili onog razloga, i jaka zajednica može do proljeća pasti ispod jačine osrednje zajednice. U tom slučaju pčelar intervenira stimulativnim prihranjivanjem, a u drugom slučaju može situaciju popraviti samo dobra jaka i zdrava matica. Za te potrebe dobar pčelar na pčelinjaku uvijek ima rezervne - pomoćne zajednice.

Dakle kako bi u zajednici prije ulaska u zimu dobili što više mladih pčela, pčelar na početku kolovoza treba imati matice koje su zdrave, jake i dobro zaliježu, ali jasno ne samo u tom periodu nego i na proljeće. Stvaranje visokoproduktivne zajednice za drugu sezonu odlične su  mlade matice koje zalježu i u kasnijoj jeseni, nešto više i duže od starijih, dvo ili trogodišnjih. Zajednice mladih matica u idućoj sezoni odlikuje nešto življi rad i ponašanje, manje su sklone rojenju i često im je produktivnost nešto veća. Iako s vremenom svaki pčelar sebi nauči uzgojiti sam dovoljan broj matica za vlastite potrebe, godišnja bi njihova izmjena bila nerentabilna. Jedan od razloga je i taj što se pokazalo kako baš u drugoj godini matica daje najviše. Nakon toga im produktivnost lagano pada. Istina ukoliko se izlježe mlada matica koja je u početku pokazala vrlo loše rezultate i nju treba mijenjati bez obzira što je mlada.

Svaki pčelar zato treba imati na pčelinjaku cca 10% rezervnih matica ili pomoćnih zajednica na pčelinjaku kako bi po potrebi mogao intervenirati ili pripajanjem ili izmjenom matica.

Zalihe su hrane vrlo važan i ključan čimbenik kod uzimljavanja pčela. Svaki pčelar trebao bi već na glavnoj, na primjer bagremovoj paši osigurat dovoljne količine zalika meda za zimovanje. Svi naime znaju da nije svaki med dovoljno dobar za kvalitetno uzimljavanje pčela. Desi li se ipak da za glavne zalihe pčele unesu recimo medljiku, a pčelar nema zalihe bagrema ili neke druge pogodnije vrste, takav med vadimo i sužavamo legla. Pčelama u obilnim količinama dodajemo gust šećerni sirup.

Vodenastu medljiku svakako vadimo van i upotrebljavamo ju za proljetnu prihranu. Vršimo li prihranu sirupom ne zaboravimu u njega staviti i sredstva protiv nozemoze pčela. Osim meda pčalama trebaju i dva okvira pokrivena sa peludi i jednim dijelom medom.

Zimsko klupko medonosne pčele osnivaju na praznom saću iz kojeg je izašlo zadnje leglo, ali na takav način da je jedan dio gnijezda u kontaktu sa hranom u saću iznad gnijezda.Zato se danas u pčelarenju nastavljačama koristi dobar način da im se i preko zime ostavi i gornje plodište s označenom količinom meda. Ukoliko pčelar ostavi nešto manje, pčele će možda i dobro prezimiti, ali će na proljeće biti više posla oko prihrane i rotacije nastavaka što je nepotrebno. Osim toga na proljeće nikad ne znamo kakvo će biti vrijeme pa je bolje da pčele imaju dostatne zalihe i za taj dio godine gdje uzgajaju nesmetano novo leglo kojim ćemo započeti novu pašnu sezonu.

Za dobro prezimljenje medonosnih pčela unutar košnice također je vrlo važna ispravna mikroklima unutar košnice. Ulaz na vrhu košnice koji koriste neki pčelari može pogodovati poboljšanoj mikroklimi i boljem uzimljavanju. Pčelinje je klupko preko zime obavijeno slojem dosta vlažnoga zraka koji je ponešto topliji od hladnog vanjskog zraka. Znamo naime da toplina pa dakle i vlažnost potječe i od samog legla jer svaki kilogram utrošenog meda stvara kilogram vode koja na ovaj ili onaj način treba izaći iz košnice. Ukoliko ta voda počne kondenzirati na vrhu i padati po pčelama takvo se klupko razdvaja i neće prezimiti.

zimsko leto

Stvaranje prevelikog propuha također nije dobro jer upravo taj omotač donekle štiti vanjski dio klupka od utjecaja vanjskih temperatura. Ako su košnice izložene direktnom vjetru, samo preveliko strujanje vjetra oko košnice neposredno će izvlačiti taj topli omotač i time sve više i više hladiti vanjsku površinu pčelinjeg zimskog klupka. One tada moraju brže unutar klupka rotirati kako bi se sve utoplile pa time i troše više hrane.Veći utršak hrane stvara više vlage koja počinje kapati po njima pa u konačnici rezultira razbijanjem legla. Te se stvari ne dešavaju samo početnicima već tijekom zime i iskusnim pčelarima na određenom dijelu košnica. Kako bi se to izbjeglo ispravno uzimljena košnica je 99% da će pčele prezimiti. Na leta možemo prisloniti i priručne unaprijed pripremljene daščice (vidi sliku iznad) koje spriječavaju ulazak glodavaca, propuh i spriječavaju gomilanje snijega.

PLG_CONTENT_ITPSOCIALBUTTONS_SUBMITPLG_CONTENT_ITPSOCIALBUTTONS_SUBMITPLG_CONTENT_ITPSOCIALBUTTONS_SUBMITPLG_CONTENT_ITPSOCIALBUTTONS_SUBMITPLG_CONTENT_ITPSOCIALBUTTONS_SUBMITPLG_CONTENT_ITPSOCIALBUTTONS_SUBMITPLG_CONTENT_ITPSOCIALBUTTONS_SUBMITPLG_CONTENT_ITPSOCIALBUTTONS_SUBMIT

Novosti

  • Nano zaštita za svaki pčelinjak

    Nano premaz omogućava da u kišnim, sunčanim, snježnim ili bilo kojim drugim uvjetima bez olakšava održavanje i čišćenje svih vrsta drvenih košnica, drvene opreme i pčelinjaka, eliminira bilo kakvu potrebu za korištenjem većine kemijskih sredstava pa se koristi i u eko pčelarstvu.

    Opširnije...  
  • Hives

    Zagreb, Jeruzalem, London, Koeln i Prag mjesta su zbivanja u kojima petero junaka na putu do posla prati vijest o misterioznom nestanku pčela, istovremeno baveći se svojim životima u gradovima-košnicama.

    Opširnije...  
  • Prometej - doc.dr.sc Ivana Tlak Gajger

    Kakva je uloga pčela u prirodi, kako moderna civilizacija utječe na opstanak pčela? Za HRT u emisiji Prometej govori doc.dr.sc Ivana Tlak Gajger.

    Opširnije...  
  • Preminuo je 10 minuta nakon uboda pčele

    Pčelar Marko Bulić (44) iz Zadra u zadarsku bolnicu primljen je bez znakova života, gdje su ga ponovno pokušali reanimirati, ali pomoći nije bilo. Uzrok smrti je anafilaktična reakcija na ubod pčele čiji su žalac liječnici našli na prijelazu obraza u vrat, piše Slobodna Dalmacija.

    Opširnije...  
  • Uvozne i izvozne količime meda u RH

    Pojedini portali plasirali su ponovno senzacionalističke tekstove o kolapsu pčelarstva u Hrvatskoj. Moguće ga udruženi u interesne skupine željno očekuju.

    Opširnije...