Rujan 26, 2017

The Best bookmaker bet365 Bonus

G. Adam Talan piše u Hrvatskoj pčeli od IX. god 1932 svoja opažanja: Ja sam već u godini 1929. bio započeo s ispitivanjem ukoliko bi se pčelice mogle označiti kao štetočine u vinogradima, pa sam opažanja nastavio u jeseni g.1930. i 1931. u Klosterneuburgu (A) sa prof. ing. Planhom. Kod tih opažanja naročita je pažnja skrenuta tome da li pčelica u stanju oštetiti jednu cijelu jagodi na grozdu ili cjeli voćni plod.Pokusi su vršeni u školskom vinogradu u Klosterneuburgu.Pored leta na ulazu u košnicu nastavljeni su grozdovi koji su bili oštećeni, bilo nagriženi bilo s napuklim bobicama pa se već prvog dana dokazalo da su samo napadnute jagode koje su od ptica, grozdovog moljca ili osa prije otećene jer je samo na tim mjestiima pčelica nastavila sisati sok. Sve jagode koje su bile neoštećene ostale su i od pčela nepovrijeđene. Za istraživanje uzeli smo grožđe od "Zelenog Veltlinca" koji je u tamošnjim vinogradima najveć raširen, zatim "Sylvaner", te osobito s finom kožicom proviđeni "Sauvignon". U godini 1931. pokus je ponovljen na sljedeći način: 13. listopada stavljeni su u jednu vrlo jaku sa pčelama napučenu košnicu: na jednu stranu okvir sa grožđem svih navedenih vrsta, od kojih su prije odstranjene sa svom mogućom točnošću sve ozljeđene bobice, a sve ostavljene u košnici bez diranja tri dana. Nakon tri dana pregledano je pa ustanovljeno da su pčele sav domenuti med upotriebile, dok su se na grožđu samo šetale, bez da je bila i jedna jagoda oštećena. Četvrti i peti dan istio, te je tako ostalo sve do 27. listopada kada je grožđe posvema neozlieđeno izvađeno.

U pojedinim krajevima u narodu se udomaćila pogrešna teorija vinogradara (pa čak i nekih voćara) oplodnje vinograda i voćnjaka bez medonosnih vrsta pčela. Posebno se taj dio odnosi na vinogradare koji iz nekog pčelarima nepoznatog razloga smatraju da su pčele u njihovim vinogradima nepoželjan gost. To se djelomično može pripisati "strahu od nepoznatog", ovaj tekst "nepoznato" trebao bi učiniti "poznatim".

To je naravno dogma koja se prenosi generacijama bez ikakve osnove, a kao takva svojim širenjem stvara štetu prije svega samom vinogradaru koji svojim radnjama posebno tijekom cvatnje vinograda i tijekom punog sazrijevanja grožđa rade neprimjerenim prskanjem ogromne štete pčelama i indirektno svom vinogradu ili voćnjaku.

Voćari su u velikoj većini shvatili važnost prisustva pčela tijekom same cvatnje no velika većina vinogradara zbog nedovoljne educiranosti oko vinogradarske proizvodnje važnost uloge pčela je nepoznanica.

U predjelima na kojima nema dovoljan broj radnoaktivnih košnica koje bi mogle oprašiti vinograde ili druge poljoprivredne površine educiran poljoprivrednik u svijetu plača doseljavanje pčelinjih zajednica kako bi mu pčelar barem za vrijeme cvatnje ako ne cijele pčelarske sezone smjestio određen broj pčelinjih radnoaktivnih košnica. Kod nas u Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji, srećom poljoprivrednici uglavnom nemaju takve probleme međutim probleme imaju pojedini veći ili manji profesionalni ili hobi pčelari što je naravno potpuno neshvatljivo.

Svaki dobar poljoprivrednik zna da uspjeh njegove proizvodnje direktno ovisi o oprašivanju i da tako dobija veću korist uz smanjenje troškova.


Makar imaš bačve, preše, brente, bez pčela vinograd ti ne daje rente


Kako je nastao mit o pčelama štetočinama u vinogradima?

Utjecajem kiša i sunca prilikom dozrijevanja vinograda bobice grozda postaju mekše. One izloženije suncu dozrijevaju ranije one manje izložene kasnije. Svatko zna da je fizički neisplativo posebno branje svake dozrele bobice unutar grozda u vinogradu i da se berba plodova obavlja kada cijeli odnosno veći dio vinograda dovoljno dozrije. Prilikom čekanja povoljnog vremena za berbu bobice koje su prve dozrele postaju prezlele i pucaju, a utjecajem zraka, topline i vlage na istima počinje proces gnjilenja. U godinama s više kiše pucanje je pojačano posebno u godinama u kojima se smjenjuju kiša i sunce.

Puknute prezrele bobice grozda puštaju slatki sok, a kako se dozrijevanje grožđa odvija pred kraj pčelarske sezone medenja biljaka u prirodi kada je medenje biljaka u vinogradarskim krajevima uglavnom na svom minimumu pčele privlači taj slatkast sok jer je on ne samo sladak već i ima određen miris koji privlači pčele i ostale kukce. Opčinjene iznenadnom pašom pčele taj sok unose u košnicu.

Vinogradari su dugo bili uvjereni kako im upravo pčele nanose štetu na tim raspuklim bobicama jer su ih probijajući žalcem ili usnim mehanizmom otvorile i kasnije isisale.

Istina je sasvim suprotna, ne samo da pčele ne mogu probiti bobicu, one naime ne rade štetu na takvom grozdu s popucalim bobicama već korist za samog vinogradara. Naime pčele i ostali kukci posišu sok s takvih prerano napuklih bobica ( samo s već napuklih) koje bi trunule i zarazile ostatak grozda. Kad sok s napuklih bobica ne bi kukci i pčele usisali ubrzo bi cijeli grozd bio zahvaćen gnjiloćom i naravno propao. Zaraza bi se ovisno o vremenu vrlo brzo proširila vinogradom. Dokaz tome je da se takve zaraze gnjiloće šire vinogradima upravo za vrijeme kišnih dana i to iz razloga jer kiša ispere sok koji privlači  kukce, a pčele u vrijeme kiše uglavnom ne obilaze takve bobice.

Potpuno ista situacija je i na voćnjacima, no na njima je sama jezgra nešto tvrđa pa se gnjiloća širi sporije. tako da je na voćnjacima i u vinogradima sasvim razumljivo da kod sazrijevanja vidimo razne metode suzbijanja šteta od ptica, no suzbijanje šteta od pčela na vinogradima i vočnjacima ne samo da je nerazumljivo već bi bilo i neshvatljivo - nelogično.

Nažalost čak ni neki pčelari ne znaju potpunu korisnos pčela te potrebu za što većom njihovom zastupljenošću u okolišu. Pojedini pčelari smatraju da odokativno mogu procjeniti "kapacitet" pasišta što je naravno smješno, a žalosti činjenica da se u pojedinom županijama posredstvom HPS-a potpuno needucirani pčelari po pitanju kapaciteta i navika pčela postavljaju kao "povjerenici pasišta".

Rezultat je da isti šire poluinformacije o prebukiranosti ili neadekvatno smještaju pčelinjake jedan do drugoga ne bi li svaka košnica bila na cvjetu koji medi ili pak se dešavaju stvari iz primjer gluposti koji u cjelosti prenosimo u nastavku:


Pčele mu pojele sav urod grožđa u vinogradu!

Zbog toga što su mu pčele pojele urod u vinogradu očajni 58-godišnjak iz Jagodnje Donje jučer je sve prijavio policiji.

Naime, nedaleko od vinograda na predjelu Ružić pčelar je ostavio 40 košnica s pčelama, a kako je rekao 58-godišnjak, pčele su mu pojele grožđe na čak 3000 čokota vinove loze.

Procijenjena šteta je oko 10 tisuća kuna, a jedini način na koji će se nesretni čovjek naplatiti je privatna tužba protiv pčelara i čekanje odluke pravosuđa.(izvor:057info.hr)

Pročitajte još i ovo:

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme