Travanj 23, 2017

The Best bookmaker bet365 Bonus

Seleći pčelinjak jest pčelinjak koji pčelar u sezoni cvatnje medonosnog bilja seli s paše na pašu. Nekad, danas rijetko gotovo nikad, košnice su se selile i željeznicom. Većina pčelara koji danas sele košnice, kupe kamion ili prikolicu i uz male preinake, takovo vozilo spremno je za prijevoz košnica do odabranog odredišta. Druga mogućnost je kupnja auto prikolice ili samogradnja iste .

Listajući pčelarsku literaturu uvijek nailazimo na tekstove o selećem pčelarenju. Što je seleće pčelarenje, koje su mu prednosti? Ima li mana? Naravno kao i kod statičnog pčelarstva, a istina je uvijek negdje između. Naravno kada odlučimo košnice seliti iz paše na pašu, potrebno nam je vozilo ili prikolica na kojima će naše košnice sigurno prevaliti ponekad i nekoliko stotina kilometara. Nekad, danas rijetko gotovo nikad, košnice su se selile i željeznicom. Većina pčelara koji danas sele košnice, kupe kamion ili prikolicu i uz male preinake, takovo vozilo spremno je za prijevoz košnica do odabranog odredišta. Druga mogućnost je kupnja auto prikolice ili gradnja iste . Slike svojih prikolica proizvedenih u vlastitom dvorištu poslao nam je i pčelar Svetozar Janković (slika košnica na autoprikolici) da prikolice dobro obavljaju svoj posao je podatak da isti uspješno povećava broj svojih selećih pčelinjih druątava. Naravno prije stacioniranja košąnica (uz pretpostavku da nemate zemljišta u cijeloj RH) potrebno je o tome dobiti odobrenje vlasnika zemljišta i drugo. (pročitaj zakon o pčelarstvu)

Koliko daleko leti pčela?

Pčele odlaze na pašu 2-3 km od pčelinjaka, naravno u raznim pravcima, a kada u blizini nema paše onda odlaze i mnogo dalje. Udaljenosti zavise npr. od jačine i vrste paše za kojom idu, p
ovezanost terena i drugih manjih paša do najudaljenije paše, zatim na let pčela utječe i vremenske prilike, duljina dana, godišnje doba, stanje pčela i drugo. Idealno bi bilo kad pčele ne bi trebale prelaziti više od 500-1000 metara u potrazi za nektarom, što im omogućavamo seljenjem košnica u blizinu određene paše i to je uz iskorištenje gotovo svih paša glavna prednost selećeg pčelinjaka.

Prednosti i prinosi selećeg pčelarstva u odnosu na stacionirano pčelarstvoe, su što obično donose veće prinose i po nekoliko puta. Pčele se manje zamaraju u potrazi za nektarom jer ih pčelar pokušava dovesti u idealnu poziciju u kojoj će im nektarna paša biti nadohvat ruke, paša im je bliže te se brže uz manje napore vraćaju u košnice. Jedna od važnijih prednosti je i veći izbor paša. Naime ako u Vašoj blizini nema lavande, kestena, suncokreta, kadulje ... nema ni takvog meda. Naravno ne treba pčelinjak doseliti preblizu same paše.

Po svojoj raznolikosti terena, klimatskih prilika, po velikom bogatstvu i raznovrsnosti pčelinjih paša, čistoj i još uvijek nezagađenoj prirodi, Hrvatska ima dobre ali pritom i vrlo nejednake uvjete za pčelarenje. Dok na Velebitu ima još snijega, u Dalmaciji i na otocima cvjetaju voćke i ružmarin, na kojem pčele nerijetko nalaze odličnu pašu. Kada u Dalmaciji i Hrvatskom primorju cvate kadulja, nastupa periodično ljetno sušno razdoblje, ljetnu vrućinu teže pčele podnose nego u sjevernim krajevima zimu. U to vrijeme u planinskim područjima cvate raznovrsno bilje. Cvatu livade i pašnjaci, na kojima se pčele o roje, razvijaju i pune košnice medom. Pčele selimo zbog što većeg prinosa meda! Usporedimo: Ako kod kuće imamo prosječni prinos 10-20 kg košnici (zavisno o kojoj košnici se radi) jednim seljenjem, ako paša uspije, prinos meda možemo i udvostručiti! Naravno da ima pčelara koji sele, a od toga nemaju prevelike koristi. Da bi to izbjegli, navedimo i moguće uzroke.

Seljenjem pčelinja društva slabe! Nerijetko se događa da se nakon dužeg puta, pčele (starije i slabije) već nakon prvog dana ne vrate u svoju košnicu. To je osobito vidljivo kod slabijih i iscrpljenih zajednica. Događa se doduše i u stacioniranim pčelinjacima, ali mnogo rjeđe i u daleko manjem broju. Uzmimo primjer: kada pčele radilice za vrijeme glavne paše ostaju i umiru po livadama.

Dogodi li se npr. da prilikom seljenja izgubimo 0,5kg. pčela, jasno je da nakon 2 - 3 selidbe ostajemo gotovo bez svih starijih pčela. Takav je gubitak težak prilikom svake paše. Kod dugotrajne se međutim, društva koliko toliko oporave, dok kod kratkotrajne to nije moguće. Naravno i na dugotrajnoj paši gubitak starih pčela smanjuje unos.

Život svake pčele radilice ovisi o aktivnosti i količini napora koje obavlja, ne samo radom kod sakupljanja nektara i cvjetnog praha, gradnjom saća i hranjenjem legla, već i borbom protiv raznih neprijatelja, težim uvjetima zimovanja ili velikim uznemiravanjem prilikom selidbe recimo, pčele troše svoju snagu i umiru brže.
Prilikom zatvaranja pčela u košnicu one postanu uznemirene. Jure po košnici tražeći izlaz, osobito ako im u košnicu kojim slučajem ulazi svjetlost.

Kao i kod svih sličnih kukaca, i pčele privlači svjetlo. U mraku im na dijelu pustimo zraku svjetlosti, do svjetla dolazi nekolicina pčela, jure oko svjetla do iznemoglosti. To isto događa se i u košnici za vrijeme kad su pčele zatvorene prilikom seljenja. Čim je leglo jače, trešnja i vrućina veća, to brže nastaje nemir i uznemirenost u košnici. Zatvorimo li pčele uz dostupnost zraka, one će biti mirnije, što naravno zavisi o društvu.

Pčele se uznemire i kad im otvorimo košnicu. Navale na med. (troše ga i kod seljenja) Troše ga naglo, prvenstveno otvoren, u uzrujanosti navale i na najmlađe leglo pa ga ispiju. Kada pčele jedu med, stvaraju toplinu, što je korisno. Selimo li ih u vrućim danima, to stvaranje topline može biti pogibeljno. Što su nemirnije, troše više meda, stvaraju još veću toplinu i zagušljivost u košnici. Pčela kao i čovjek, kad je uznemirena brže dipe, brže troše kisik u košnici. Kao i ljudi troše kisik, a ispuštaju dušični monoksid, pa ako nije omogućeno dovoljno provjetravanje pčele se uguše u košnici.

Kod selećeg pčelarenja su veći troškovi transportu, (naročito kad nemate vlastiti prijevoz) veća mogućnost smrtnosti i zaraza pčela (potrebno je provjeriti teren na koji se sele pčele) i slično. U RH još nije razvijena svijest o koristima koje pčele donose, (oprašivanje i sl.) pa se tako nerjetko nailazi na nerazumijevanje stanovništva kad se pčele dopreme pored voćnjaka, šuma, livada i sl. Nije naodmet napomenuti da u razvijenim zemljama vlasnici poljoprivrednog zemljišta zovu pčelare da dopreme košnice, te im još za to i plaćaju, što je kod nas jednako kao da pčele otpremamo u svemir!

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme