Košnice su nastambe u kojima neke vrste pčela uz pomoć pčelara žive i podižu svoje mlade naraštaje. Prirodne košnice se pojavljuju na mjestima koje pčele zauzmu u potrazi za novim staništem, dok neke cijeli život rade i žive u ljudskom rukom oblikovanim i prilagođenim košnicama koje se najčešće smještaju na većim ili manjim, na stacioniranim ili selećim pčelinjacima. U prirodi nastamba pčela se može usporediti sa ptičjim gnjezdom, u pčelinjacima nastamba koju nazivamo košnica predstavlja ipak nešto drugo. Tako su svoj razvoj košnice doživljavale i u prošlosti ali razvoj nije nepoznat i dan danas.
Identični koncept košnice kakav nalazimo kod Warré košnice prvi je objavio Pfarrer Johann Ludwig Christ (1739-1813)
AŽ košnica je košnica sa pokretnim saćem i najčešće koristi u pčelarskim paviljonima, pokretnim (na vozilima ili prikolicama) ili nepokretnim. Zastupljena su dva osnovana tipa, AŽ Grom sa okvirom 2cm pličim od DB i nešto kračim, i AŽ standard, koja ima još plići okvir.
Dadan Blatova košnica je sa jednim tijelom visine 31cm, koje služi kao plodište i 2 polunastavka, vanjske visine 15,50cm, za smještaj medišta. Standardna DB košnica ima 12 okvira, ali je sve popularnija i košnica sa 10 okvira. Dok izvorna DB košnca ima samo 11 okvira.
Farrar košnica slična je LR košnici, kod koje su svi nastavci jednaki, bilo da se koriste kao plodištu ili medištu. Obično je sa 10 ili 12 okvira. Nastavci su visine od 155mm do 200mm....
LR je košnica koja se sastoji od tri jednaka nastavka vanjske visine 242mm. Okvir je vanjske visine 232mm a dužina satonoše je 480mm. To je za 1cm duže od satonoše DB okvira, a po visini za 7cm kraće. U novije vrijeme, ustalilo se nekoliko načina gajenja pčela u ovim košnicama.
To je tip košnice koja se sve rjeđe sreće na pčelinjacima i drže ih još iz nostalgije samo istinski zaljubljenici u pčelarstvo.
Raad Košnicu je prema vlastitoj ideji osmislio i konstruirao holandski pčelar inovator gospodin Chr. H. J. Raad. Svoju je inovaciju objavio 1896. godine, gdje je između ostalog i pisao o pčelarstvu općenito, u časopisu „De levende natuur“.
Ruşet košnice se kod nas ne koriste, prilično su nepoznate i pretežno se koriste u Turskoj i okolnim državama. Po načinu pčelarenja spadaju u nastavljače, a dimenzijama su nešto između nama poznatijihi korištenijih košnica.
Top Bar košnica je tip košnice koji se upotrebljava u Keniji. Radi se o horizontalnim košnicama koje umjesto danas uobičajenih okvira imaju samo daščice širine 35 mm i dužine oko 40 cm posložene po vrhu košnice.
Košnica koju je temeljem vlastitih proučavanja i stečenih saznanja o životu pčela i pčelinjih zajednica razvio Abbé Emil Warré.
Pčelarsko društvo Bistra organizira mali stručni skup sa četiri vrlo zanimljiva predavanja, kušanje ovogodišnjeg meda bagrema i livade, izložba i prodaja pčelinjih proizvoda, apisarij za najmlađe, ručak u vinskom podrumu i ugodno druženje.
Opširnije...Pčelinji proizvodi tvrdi doktorica Verica Milojković pomažu kod cijelog niza bolesti, poput infekcije organa za disanje, bolesti srca i krvožilnog sustava, oštećenja jetre, bolesti bubrega..
Opširnije...Vrijedna akcija u organizaciji Županijske lige protiv raka, Kluba laringektomiranih osoba Bjelovar, Pčelarske udruge „Bilogora“ Bjelovar, Zavoda za javno zdravstvo BBŽ i Jedinice samostalne djelatnosti otorinolaringologije Opće bolnice Bjelovar
Opširnije...Katarzyna Koprowska, - dizajnerica iz Poljske privukla je našu pažnju svojim lijepim projektom, projektom koji će buduće urbane potrošače malo možda približiti proizvodnji meda i/ili uzgoju pčela.
Opširnije...Karlo Ljubić zamolio nas je oko pomoći vezano uz pregled i kasnije same objave anketnih upitnika.
Opširnije...